“Elektronsko ili digitalno nasilje i zlostavljanje je zloupotreba informacionih tehnologija koja ima za posledicu povredu druge ličnosti i ugrožavanje dostojanstva i ostvaruje se slanjem poruka elektronskom poštom, SMS- om, četovanjem, uključivanjem u forume, društvene mreže, putem veb-sajta i slično“
Sa razvojem novih tehnologija digitalno nasilje je postalo svakodnevno i gotovo sveprisutno. To je najrasprostranjeniji vid nasilja među mladima. Dovoljno je otvoriti gotovo bilo koju koment sekciju na internetu kako bismo pronašli primere, kako na javnim stranicama i forumima, tako i na privatnim profilima javnih, ali i anonimnih ličnosti.
Usled nedostatka fizičkog kontakta, digitalno nasilje se često, pogotovo od strane mladih i ne percipira kao nasilje, zbog čega je važno podvući i naglasiti koje to sve pojavne oblike digitalno nasilje može da ima i kako da ga prepoznamo, jer su posledice digitalnog nasilija ekvivalentne nasilju u fizičkom svetu.
Vrste digitalnog nasilja
- Lažno predstavljanje, korišćenje tuđeg identiteta, kreiranje profila na društvenim mrežama na tuđe ime
- Uznemiravanje telefonskim pozivima
- Postavljanje uznemirujućih, uvredljivih ili pretećih poruka,slika ili video snimaka na tuđe profile ili slanje tih materijala SMS-om, instant porukama, imejlom, putem četa
- Snimanje i distribucija fotografija, poruka i materijala seksualnog sadržaja
- Promena ili krađa lozinki
- Nedozvoljeno saopštavanje tuđih privatnih informacija, objavljivanje lažnih optužbi ili glasina o drugoj osobi na profilima društvenih mreža, blogovima itd.
- Slanje virusa
- Ismevanje u onlajn pričaonicama i na internet forumima, neprimereno komentarisanje tuđih slika, poruka na profilima, blogovima
- Ignorisanje, isključivanje, podsticanje mržnje i drugo.
Kao što možemo da vidimo digitalno nasilje ima mnogo zajedničkih tačaka sa nasiljem u realnom prostoru, izuzev što koristi prednosti modernih tehnologija, pa njegovi ishodi postaju dostupni širokim masama gotovo istog trenutka, što dovodi do posledica koje često ne možemo ni sagledati. Komunikacija je isto tako komunikacija, bilo gde da se odvija i ista pravila pristojnog komuniciranja važe i na internetu.
Neke od specifičnosti digitalnog nasilja:
- ANONIMNOST – mogućnost nasilnog ponašanja bez otkrivanja stvarnog identiteta. Osoba koja je nasilnik može biti skrivena iza lažnih profila I osećati se “moćno” jer ima mogućnost da svoju žrtvu povređuje konstatno
- NEMA ODBRANE – moguće je pretrpeti veliku štetu, bez mogućnosti da tu štetu izbegnemo. Osećaj sramote, bespomoćnosti, bezizlazne situacije, dovode do toga da se žrtve često ne obraćaju za pomoć ili da to urade prekasno
- BRZINA – informacije plasirane putem interneta se šire ogromnom brzinom
- SEKSUALNI SADRŽAJI – digitalno nasilje je po pravilo zasićeno seksualnim sadržajima
- SREDSTVO – elektronski mediji su pogodno sredstvo za vršenje seksualnog nasilja
Deca na internetu – digitalno vršnjačko nasilje
Tokom poslednjih decenija, internet i digitalna tehnologija postali su sastavni deo života ljudi širom sveta, a deca u sve ranijem uzrastu počinju da koriste digitalne uređaje. Za generacije koje odrastaju u digitalnom dobu, digitalna komunikacija predstavlja uobičajen, pa čak i dominantan oblik komunikacije.
Iako nisu jedine odgovorne, društvene mreže u ogromnoj meri doprinose psihičkom razvoju deteta. Međutim, iako se sa jedne strane nalaze pozitvni aspekti (pronalaženje informacija, učenje, istraživanje, komunikacija, zabava, razvoj kreativnosti, obrazovanje i socijalna uključenost, nebezbedno korišćenje digitalne tehnologije donosi i brojne rizike, između ostalog doprinosi nastanku poremećaja koji su karakteristični za period sazrevanja.
Pretnje, degradiranje, maltretiranje, vređanje, proganjanje i ponižavanje su nažalost sve češći među decom. Nasilnici u većini slučajeva čak i ne koriste lažne profile već sopstvene. Oni žele da se zna ko su, da zaplaše žrtvu, izazovu njenu bol i time steknu moć i kontrolu nad žrtvom, ali i poene u društvu da su mnogo jaki.
Digitalno nasilje može se vršiti direktno i i indirektno (preko posrednika), uplitanjem drugih osoba u vršenje nasilne aktivnosti, sa ili bez njihovog znanja (npr. u ime neke osobe, sa njene adrese ili profila.
Mladi koji trpe digitalno nasilje često ostaju usamljeni sa svojim problemom i ne odlučuju da ga podele sa drugima, pogotovo sa odraslima, između ostalog i zbog toga što se plaše negativnih posledica. zabrana korišćenja, kao jedna od kaznenih metoda, može prilično da uznemiri dete.
Iako postoje individualne razlike u načinu reagovanja, postoje neki obrasci ponašanja koje pokazuju osobe koje su žrtve digitalnog nasilja.
Kako prepoznati da je dete žrtva internet maltretiranja?
Nervoza i uznemirenost kada stigne poruka / sms ili sa društvenih mreža
Izbegavanje korišćenja uređaja (laptop,mobilni telefon, tablet)
Kriju telefon i komunikaciju na računaru
Izbegavaju socijalizaciju, porodicu, prijatelje
Izostajanje iz škole, sa vannastavnih aktivnosti, ocene su slabije
Imaju fizičke simptome poput problema sa spavanjem, bolove u stomaku, glavobolje i gubitak ili dobitak težine
Promene raspoloženja: povlačenje u sebe, depresija, anksioznost, odbijanje komunikacije
Pojavljuje se osećaj straha, frustracije, ljutitosti i potištenost.
Bez obzira na nedostatak fizičkog povređivanja, posledice digitalne komunikacije po psihofizičko zdravlje, emocionalno i socijalno funkcionisanje, kao i ponašanje mogu biti jako ozbiljne, a obuhvataju čitav spektar osećanja – tugu, beznađe, depresiju, anksioznost, uznemirenost, postiđenost.. Sem kratkotrajnih, digitalno uznemiravanje mopže da ostavi i dugoročne poslecide, pa tako značajan broj žrtava digitalnog nasilja podbacuje u školi, pokazuje oblike delinkventnog ponašanja, uzima psihoaktivne supstance ili kasnije u životu ima ima visok stepen depresije ili nisko samopouzdanje. Nažalost, sve češće smo svedoci da negativna ili pak nedostatak komunikacije može da dovede i do tragičnog ishoda.
Koja deca najčešće trpe digitalno nasilje?
Iako svakom, pa i digitalnom nasilju, može biti izložena svaka osoba koja koristi internet i telefon, istraživanja pokazuju da postoje neke lične osobine i osobine socijalnog konteksta koje se češće dovode u vezu sa izloženošću digitalnom nasilju.
1. Uzrast
Što su deca starija, to su češće izložena nasilju putem interneta ili mobilnog telefona
2. Rod
Devojčice su češće žrtve, ali i svedoci digitalnog nasilja nego dečaci
3. Školski uspeh
Učenici koji u školi imaju lošiji uspeh, češće trpe digitalno nasilje
4. Socijalne veštine
Slabije socijalne veštine (socijalna inteligencija) dovode se u vezu sa češćom izloženošću digitalnom nasilju
5. Učestalost korišćenja tehnologije
Mladi koji češće koriste internet, češće se izlažu digitalnom nasilju
6. Sklonost rizičnom ponašanju na internetu
Mladi koji manje vode računa o bezbednom ponašanju na internetu (ostavljaju lične podatke, prisustvo na forumima, igricama), češće su izloženi digitalnom nasilju
7. Uključenost u klasično naselje
Mladi koji su izloženi klasičnom nasilju, češće su žrtve i digitalnog nasilja
Koja deca najčešće vrše digitalno nasilje?
1. Učestalost korišćenja tehnologije
Što češće deca koriste internet, to češće tvrde da su izložili drtuge rizicima ili nasilju na internetu
2. Uključenost u klasično nasilje
mladi koji su nasilni u direktnoj komunikaciji, češće su nasilni i prilikom korišćenja digitalnih tehnologija
3. Rod
Dečaci češće od devojčica priznaju da uznemiravaju druge putem digitalnih medija
4. Roditeljska uključenost
Nedostatak roditeljske pažnje, nepostojanje jasnih granica, i nasilno ponašanje roditelja doprinose nasilnom ponašanju mladih
5. Negativna školska klima
Generalno loša komunikacija i negativni odnosi između učesnika školskog života (nastavnog i drugog školskog osoblja, roditelja) dovode do povećanja svih oblika nasilja, kako klasičnog, tako i digitalnog
Kako deca reaguju na digitalno nasilje nad svojim vršnjacima?
– POSMATRAJU SITUACIJU NE MEŠAJUĆI SE (PASIVNI POSMATRAČI)
– PRAVE SE DA NE PRIMEĆUJU SITUACIJU
– ODLUČUJU DA SE PRIKLJUČE MALTRETIRANJU
– ODLUČUJU DA SE UKLJUČE I PREKINU MALTRETIRANJE
– ODLUČUJU DA POMOGNU ŽRTVI NASILJA (POMAGAČI)
Iako se najčešće odvija među mladima, nisu retki slučajevi ni kada su odrasle osobe nasilne prema deci i mladima na internetu. u tim slučajevima, reč je najčešće o maltretiranju (eng. cyber-harassment) ili proganjanju (eng. cyber-stalking). Digitalni mediji su posebno pogodni za odrasle osobe (tzv. seksualne predatore ili nasilnike) koji se lažno predstavljaju i komuniciraju sa mlađim osobama radi seksualne zloupotrebe. tada govorimo o seksualnom digitalnom nasilju ili seksualnoj zloupotrebi putem interneta.
4 KLJUČNA SAVETA ZA DECU
1. NE ODGOVARAJTE na uvredljivu poruku koju ste dobili putem mejla, aplikacija ili društvenih mreža
2. NE BUDITE SAUČESNICI prosleđivanjem bilo kakve poruke sumnjivog sadržaja drugoj deci
3. SAČUVAJTE SNIMKE, napravite snimak ekrana i odštampajte sve kao dokaz o postojanju digitalnog nasilja
4. Ako vas maltretiraju odmah ZATRAŽITE POMOĆ od odrasle osobe za rešavanje problema