Bezbednosna kultura
BEZBEDNOSNA KULTURA podrazumeva bezbednosnu aktivnost koja izražava spremnost da delujemo i ponašamo se u skladu sa stečenim znanjima i veštinama, kao i u skladu sa prihvaćenim vrednosnim stavovima.
Bezbednosna kultura, kao skup usvojenih stavova, znanja, veština i pravila iz oblasti bezbednosti, svakkao obuhvata mnogo širu oblast od one koju smo mi obuhvatili ovim pojmovnikom, ali svakako smo se trudili da se ovde na jednom mestu nađu svi pojmovi koje deca i mladi morajupoznavati i razumevati usavremenom društvu.
Bezbednost
Reč bezbednost potiče od prefiksa bez (nepostojnje, odsustvo) i reči beda (veliko siromaštvo, polžaj koji izaziva prezir, nevoqa, nesreća, zlo) i predstavlja stanje onoga koji je zaštićen od opasnosti, osiguran, siguran.
Pjam bezbednosti, u objektivnom smislu označava odsustvo pretwi po usvojene vrednosti, dok u subjektivnom značenju označava odsustvo straha od toga da će date vrednosti biti ugrožene. U odnosu na nivo na kome se nalazi vrednost koja se želi zaštitititi, odnosno objekat bezbednosti koji se želi zaštititi, razlikujemo ličnu, lokalnu, državnu, regionalnu, međunarodnu ili globalnu bezbednost.
Vaspitanje
Predstavlja trajan proces usvajanja i usavršavanja senzomotornih, intelektualnih, emocionalnih, moralnih i duhovnih sposobnosti deteta, ali i odraslog čoveka. vaspitawem se usavršava ponašanje tako da bude prihvatljivo u društvenoj sredini. Bezbednosno vaspitanje – sticanje znanja o bezbednom ponašanju, zaštiti od pretnji i ugrožavanja, izbegavanju i rešavanju sukoba.
Vrednosti, vrednosni sistem
Vrednosti su naša verovanja o tome šta je dobro ili loše, odnosno o tome koliko je nešto dobro ili loše, poželjno ili nepoželjno, korisno ili nekorisno, dopustivo ili nedopustivo. iz razloga što predstavljaju našu ideju o tome šta je dobro i ispravno, vrednosti nose sa sobom moralnu dimenziju.
Vršnjačko nasilje
Vršnjačko nasilje je, najčešće, nasilje među decom istog ili sličnog uzrasta, u školi ili van nje. ono osim fizičkog sve češće podrazumeva i verbalno nasilje, kao što je vređenje ili ponižavanje. često se za vršnjačko nasilje veže izraz “nasilje u školama”
Diskriminacija
Potiče od latinske reči discriminare što znači “odvajati”, “praviti razliku”. Ljudi se razlikuju prema svojim stavovima, mišljenjima, etničkoj, nacionalnoj i političkoj pripadnosti, rasi, polu, religijskoj pripadnosti i dr.Diskriminacija označava svako neopravdano i nedozvoljeno pravljenje razlike među ljudima i grupama, kao i nejednako postupanje, prema licima i grupama, na osnovu navedenih osobina.
Droge
Pod opojnim drogama podrazumevaju se supstance ili materije koje imaju psihoaktivni efekat i koje utiču na promenu stanja svesti, mišljenje, ponašanje, raspoloženje ili zapažanje.
Tokom produženog uzimanja, ove supstance mogu dovesti do stanja zavisnosti, te zbog toga stvaraju zdravstvene i socijalne probleme.
U svakodnevnom govoru se kao sinonim pojmu droga, obično koristi izraz narkotik, ali je njegovo značenje uže, jer obuhvata samo droge opijatskog tipa – opijum i njegovi derivati – kao i sintetski preparati koji se koriste kao njihova zamena.
S obzirom na način i intenzitet delovanja, dele se na:
- narkotike (heroin, morfijum, kodein),
- psihostimulanse (kokain, amfetamini, kofein..),
- psihodepresore koji obuhvataju barbiturate i sedative,
- halucinogene druge, poput meskalina, psilocibina, marihuane, hašiša, LSD.
Pored ovoga, u bezbednosnoj praksi prisutna je i zloupotreba određenih lekova, koji zajedno sa drugim lekovima ili alkoholom imaju psihoaktivna svojstva.
Zaštita
Međunarodni komitet Crvenog krsta pod zaštitom podrazumeva sve one aktivnosti koje se preduzimaju kako bi prava pojedinaca bila potpuno poštovana u skladu sa slovom i duhom relevantnih pravnih tela.
Zštita podrazumeva prevenciju, uspostavljanje ljudskog dostojanstva, obezbeđivanje adekvatnih životnih uslova naknadom štete, obnavljanje i rehabilitaciju, očuvanje životne sredine, poštovanje prava individua, pružanje adekvatne pomoći u uslovima u kojima su narušeni zdravlje, životni prostor, socioekonomski status itd.
Zdravstvena kultura
Pod pojmom zdravstvena kultura podrazumeva se vođenje zdravog života, zdrava ishrana, aktivnos bavljenje fizičkim aktivnostima, redukcija stresa i drugih faktora rizika, prevencija i rana dijagnostika oboljenja čime se značajno čuva i unapređuje zdravlje ljudi. S tim u vezi, treba reći da se zdravlje više ne posmatra samo kao odsustvo bolesti ili nesposobnosti, već kao stanje poptunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja.
Incest
Iako je i Krivičnom zaponiku Republike Srbije definicija incesta ograničena na “seksualne odnose između bližih srodnika”, incestom se može smatrati i seksualno zlostavljanje deteta koje vrši odrasla osoba koja je o poziciji moći i predstavlja autoritet za dete, odnosno ne mora biti u srodničkoj vezi sa detetom. Seksualno zlostavljanje dece predstavlja bilo koji vid eksploatacije deteta mlađeg od 16 ili 18 godina radi seksualnog uživanja ili zadovoljenja odrasle osobe. seksualno zlostavljanej deteta obuhvata: opscene telefonske pozive, otkrivanje inače pokrivenih deolva tela ili voajerizam, milovanje, snimanje pornografskih fotografija, pokušaj seksualnog odnosa, silovanje, incest i dečju prostituciju. osobe koje seksualno zlostavljaju decu u najvećem broju slučajeva imaju uobičajene partnerske odnose sa odraslim osobama, i po tome se razliku od pedofila koji ne ostvaruju funkcionalnu vezu sa odraslim osobama.
Kazna
Kazna je zakonom predviđena represivna mera koja se radi suzbijanja kriminaliteta primenjuje prema učiniocu krivičnog dela na osnovu odluke suda, a nakon sprovedenog krivičnog postupka. Kazna se od sankcije razlikkuje po tome što je prtpostavka za primenu kazne, učinjeno krivično delo. Primena kazne služi da: spreči učinioca u tome da ponovo vrši krivična dela, utiče na druge da ne vrše krivična dela i izvrši društvenu osudu krivičnog dela, jača moral i učvršćuje obavezu poštovanja zakona.
U krivičnom zakoniku Srbije propisane su 4 vrste kazni: zatvor, novčana kazna, rad u javnom interesu i oduzimanje vozačke dozvole, dok je smrtna kazna ukinuta 2002. godine.
Krivično delo
Prema Krivičnnom zakoniku, krivično delo je ono delo (1) koje je zakonom predviđeno, (2) kao krivično delo, (3) koje je protiv pravno, i (4) koje je skriveno. Dakle, zakon predviđa četiri konstitutivna elementa svakog krivičnog dela: delo čoveka, “predviđenost” dela u zakonu, protivpravnost i krivica.
Krivične sankcije
Krivične sankcije su zakonom predviđene represivne mere koej se radi suzbijanja kriminaliteta primmenjuju prema učiniocu krivičnog dela, na osnovu odluke suda, a nakon završetka krivičnog postupka. Kazna se od sankcije razliku po tome što je pretpostavka za primenu kazne učinjeno krivično delo.
Vrsta sankcija koje se izriču maloletnicima jesu vaspitne mere, i one se dele na 3 vrste: 1) vaspitne mere upozorenja i usporavanja – sudski ukor i posebne obaveze, 2) vaspitne mere pojačanog nadzora – pojačan nadzor vrše roditelji, usvojitelji ili staraoci, pojačan nadzor u drugoj porodici, nadzor koji vrše organi starateljstva i nadzor uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi, 3) zavodske vaspitne mere – upućivanje u odgovarajuću vaspitnu ustanovu, vaspitno-popravni dom i upućivanje u posebnu ustanovu za lečenje i osposobljavanje.
Ljudska bezbednost
Ljudska bezbednost odnosi se na zaštitu lične bezbednosti pojedinca i na nepostojanje direktnih i indirektnih pretnji nasiljem. U najširem smislu ovaj pojam obuhvata poštovanje ljudskih prava, postojanje dobre vladavine, mogućnost obrazovanja i korišćenja zdravstvene zaštite, kao i stvaranje uslova u kojima će svaki pojedinac imati mogućnost da odabere svoj put i ostvari svoj vlastiti potencijal.
Lista pretnji ljudskoj bezbednosti je dugačka, ali se može svrstati u nekoliko kategorija:
- ekonomska bezbednost – nezaposlenost, nesigurnost zadržavanja radnog mesta, loši uslovi na radu nejednaakost prihoda, inflacija, slabo razvijene mreže socijalnog osiguranja i beskućništvo.
- bezbednost koja se odnosi na hranu – problemi koji se odnose na pristup zdravstveno ispravnoj hrani,
- zdravstvena bezbednost – infektivne i parazitske bolesti, HIV i drugi virusi, bolesti izazvane zagađenim vazduhom i vodom, kao i neadekvatan pristup zdravstvenim službama,
- bezbednost životne sredine – degradacija lokalnih i globalnih eko sistema, nestašica vode, poplave i druge prirodne katastrofe, neracionalno krčenje šuma, zagađenje vode, vazduha i zemljišta,
- lična bezbednost – fizičko nasilje koje mogu vršiti država i kriminalne organizacije, nasilje unutar porodica i na radnom mestu, kao i i ndustrijski i saobraćajni udesi,
- bezbednost zajednice – etničke napetosti i nasilni sukobi,
- politička bezbednost – državna represija i ugrožavanje ljudskih prava.
Maltretiranje
Maltretiranjem se smatra uznemirujuće i razorno ponašanje koje razumnom i objektivnom posmatraču deluje kao namerno izazivanje negativnih osećanja kod osobe ili osoba, obično (ali ne i uvek) radi zastrašivanja.
Postoji više vrsta ponašanja koja se smatrju maltretiranjem: praćenje, ometanje u radu, vršenje ciljanih ličnih napada, pretnja, objavljivanje ličnih podataka, iznošenje lažnih ili problematičnih optužbi, upozoravanje, uuznemiravanje na poslu, ali i u privatnom životu i sl.
Mobing
Mobing je uvek prisutan onda kada šef ili kolege na poslu zlostavljaju ili ponižavaju drugog kolegu/koleginicu, kako bi ugrozili njegov/njen ugled i dostojanstvo, što stvara neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo radno okruženje i, na kraju, dolazi do ugrožavanja psihičkog i fizičkog zdravlja zlostavljanih. Seksualno uznemiravanje, ismevanje, pretnje i smanjivanje zarade, samo su neki od oblika mobinga.
Mržnja, govor mržnje
Mržnja je negativna emocija usmerena prema drugim ljudima i pojavljuje se kao osećanje jake odbojnosti prema nekome ili nečemu. Mržnja predstavlja stalan izvor nasilja i konflikata. Govor mržnje je govorno izražavanje osećanja mržnje, šovinizma, ksenofobije, rasizma i drugih negativnih osećanja. Zbog ubrzanog razvoja medija, govor mržnje je postao moćno sredstvo izražavanja u javnosti koje može imeti brojne negativne posledice, kao šti su pojava nasilja, mržnje i diskriminacije.
Narkomanija
Narkomanija predstavlja jednu od bolesti zavisnosti i predstavlja psihičku i/ili fizičku zavisnost od droga. Ona menja karakteristike ranije ličnosti narkomana: njegovo ponašanje i osećanja, odgovornost i moral, pa i sposobnost sagledavanja realnosti.
Nasilje
Nasilje označava neovlašćenu upotrebu sile kojom se povređuju ljudi i kojom se nanosi šteta imovini. Uporedo sa razvojem čoveka i društva razvijali su se i različiti oblici nasilja. Nasilje među pojedincima karakteriše upotreba fizičke sile koja je usmerena na nanošenje fizičkih povreda ili poniženja.
Pored fizičkog nasilja, koje je najzastupljenije, postoje još i psihičko (emocionalno) nasilje, koje je najčešće verbalno i kojim se nanose psihičke povrede drugoj osobi, kao i seksualno nasilje, koje predstvlja poseban oblik fizičkog nasilja i podrazumeva neželjeni seksualni kontakt.
Postoji mnogo različitih vrsta nasilja koje se dele prema različitim kriterijumima. Tako postoji političko nasilje, ratno, porodično, vršnjačko, nasilje na radnom mestu..
Porodično nasilje
Nasilje u porodici predstavlja svaki oblik nasilja koji se dešava između članova porodice. Najčešći oblici ovog nasilja jesu nad ženom i deom, i to pre svega fizičko,a onda i psihičko (emocionalno9 i seksualno.
U porodičnom zakonu Republike Srbije definisano je da je nasilje i porodici ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice. Nasiljem u porodici smatraju se nanošenje ili pokušaj nanošenja telesne povrede, izazivanje straha pretnjom, prisiljavanje na seksualnu odnos, navođenje na seksualni odnos ili seksualni odnos sa licem koje nije navršilo 14 godina ili sa nemoćnim licem, ograničavanje slobodne kretanja ili komuniciranja sa trećim licima, vređanje, kao i svako drugo drsko, bezobzirno i zlonamerno ponašanje.
Prevencija
Prevencija predstavlja postupke i mere koji se preduzimaju da bi se sprečilo, predupredilo nešto neželjeno, odnosno da bi se sprečila ili otklonila opasnost i zaštitio objekat napada. prevencija ili preventiva u osnovnom značenju predstavlja sprečavanje neke bolesti, poremećenog ponašanja ili pojave koja ostavlja posledice na neke osobe ili grupe.
Predrasuda
Predrasuda je stav koji imamo prema nekoj osobi, stvari ili događaju, a koji nije
zasnovan na stvarnom iskustvu, već na unapred donesenom sudu koji nema veze sa realnim stanjem stvari. Predrasude se obično ispoljavaju kao negativni ili neprijateljski stavovi koje donosimo o osobi koja pripada nekoj grupi samo zato što pripada toj grupi, te stoga verujemo da i ta osoba ima sve osobine grupe kojoj pripada.
Pretnja
Pretnja bezbednosti je sve ono što predstavlja izvor opasnosti i ima mogućnost da nanese ozbiljnu štetu licima, imovini, društvu ili državi. Za razliku od izazova koji predstavljaju neizvesnu situaciju koja nekoga ili nešto stavlja na probu, kao i za razliku od rizika koji predstavlja mogućnost gubitka, povrede, stvaranja neugodne situacije ili uništenja, pretnja predstavlja jasno i neposredno izraženu namera i/ili sposobnost da se neko ili nešto povredi, uništi, kazni itd.
Samoodbrana
Samoodbrana predstavlja akt odbrane sebe, sopstvene imovine ili neke druge osobe od bilo koje vrste ugrožavanja. Svaka osoba ima pravo na samoodbranu. Samoodbrana može biti bez upotrebe oružja (goloruka, nenaoružana) ili uz upotrebu oružja (noževa, pištolja, sprejeva). Krivični zakonik Republike Srbije štiti pravo čoveka na samoodbranu sledećim članom: „Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u nužnoj odbrani, pri čemu je nužna odbrana ona koja je neophodno potrebna da učinilac od svog dobra ili dobra drugoga odbije.“
Sekta
Postoje dve teorije koje govore o poreklu termina „sekta“. Prva teorija poreklo ove reči vidi u latinskoj reči secare, koja znači „seći“ ili „odvajati“. Ova teorija nastanak sekti objašnjava kao odvajanje religioznih grupa od svojih matičnih vera. Druga teorija koren reči „sekta“ pronalazi u latinskoj reči sedui, koja znači „slediti“ „ići za nekim“, te se misli na to da sledbenici sekte prate ili slede svog vođu. One sekte koje u svom kultu sadrže opasne postupke i ugrožavaju ljudska prava i slobode nazivamo destruktivnim sektama. Aktivnosti takvih sekti ugrožavaju bezbednost svojih sledbenika, građana i države, zato što ih karakteriše manipulacija koja je usmerena na to da psihološki destabilizuje sledbenike kako bi oni bili potpuno potčinjeni vođi, kako bi im oslabilo kritičko mišljenje i kako bi prekinuli vezu sa opšteusvojenim etičkim, građanskim
i opšteobrazovnim normama. To za sobom povlači opasnost ugrožavanja individualnih sloboda, zdravlja, obrazovanja i demokratskih institucija. Destruktivne sekte koriste filozofske, religijske i terapeutske metode da bi sakrile svoje prave ciljeve: sticanje profita, dobijanje vlasti ili učestvovanje u vlasti i sticanje sledbenika.
Članovi sekti, takođe, rade teške poslove i zarađuju novac za svoje sekte. Pri
tome, većina članova živi siromašno, a sav zarađeni novac pripada vođi. Vođe sekti su najčešće osobe koje su osuđivane, a veliki broj umešan je u teška kriminalna dela ili u masovna ubistva. Sekte imaju ciljne grupe ljudi koje vrbuju. To su obično ljudi sa psihičkim, egzistencijalnim, zdravstvenim i drugim problemima, kojima sekte obećavaju spas i lepši život. Zaštita od opasnog delovanja sekti vrši se na nivou države i na nivou lokalne zajednice, škole i porodice.
Socijalizacija
Dete se rađa kao biološka jedinka, bez ikakvih znanja, kulture ili morala. Odrastanjem, dete se formira kao društveno biće, stiče društvene oblike ponašanja i formira se kao ličnost. Postoje dva aspekta socijalnog učenja: individualni i društveni. Individualnim aspektom socijalizacije dete razvija svoje sposobnosti, uči da misli, da govori, da mrzi, da voli, da bude agresivno ili mirno, da stiče znanja, veštine i sve drugo što je neophodno za njegov život. Društvenim aspektom, sistemom obrazovanja i vaspitanja, na dete se prenose znanja, tekovine i kultura određene društvene zajednice. Socijalizaciju vrši pojedinac ili društvene institucije koje planski i ciljano utiču na ponašanje deteta, kao što su roditelji i porodica, škola, vršnjaci, političke, verske i sportske organizacije, mediji itd. Socijalizacijom u svojoj društvenoj okolini, dete stiče dobre i društveno poželjne načine ponašanja, kao što su poštovanje starijih, poštovanje zakona itd. Međutim, socijalizacijom dete može razviti i loše, odnosno štetne oblike ponašanja, kao što su alkoholizam, narkomanija, prestupništvo itd
Tolerancija
Tolerancija predstavlja poštovanje, prihvatanje i uvažavanje bogate raznolikosti kultura sveta, formi izražavanja i načina egzistencije. Ona se neguje proširavanjem znanja, otvorenošću, komunikacijom i negovanjem slobode misli, savesti i verovanja. Tolerancija predstavlja harmoniju različitosti. Ona je ne samo moralna dužnost, već i politički i pravni zahtev. Tolerancija, vrlina koja omogućava mir, doprinosi „zameni kulture rata kulturom mira”.Jedan od najvažnijih načina ispoljavanja tolerancija je spremnost na razgovor i na priznanje prava na različita verovanja, stavove ili delovanja iako za njih ne postoji naklonost ili simpatija. To zapravo znači da je čovek slobodan da se pridržava
sopstvenih ubeđenja, ali i da prihvata to da se drugi pridržavaju svojih ubeđenja. Ona, takođe, znači prihvatanje činjenice da su ljudska bića po prirodi različita (u odnosu na svoju pojavu, na situaciju, na govor, na ponašanje i na vrednosti) i da
imaju pravo da žive u miru i da budu onakva kakva jesu.
Huligan
Huligan označava nasilnika, siledžiju. Huliganstvo je termin koji opisuje ponašanje kojim se krše pravila i društvene norme. Danas je taj termin opšte
prihvaćen i opisuje ponašanje pojedinaca ili grupe ljudi koji se svojim destruktivnim ponašanjem ne uklapaju u društvene norme i zakone i vandalizuju svoju okolinu. Takva vrsta ponašanja pripisuje se obično navijačkim grupama različitih sportova najčešće ekipnih, kao što su fudbal, ragbi, košarka i sl.